A što se tiče budućih projekta ima ih nekoliko i to:
SIM – 2009(link:
http://sim.jpl.nasa.gov/index.html): Sledeća na redu će biti Svemirska interferometrijska misija (SIM), predviđena za lansiranje 2009. godine. Opservatorija je dizajnirana za merenje udaljenosti zvezda sa neverovatnom preciznošću. Program potrage za planetama se sastoji iz tri dela. Prvi deo programa se zove “Deep Search”. Ovaj zadatak je najzahtevniji po pitanju astrometrijske preciznosti, odnosno iskoristiće pun kapacitet SIM-a kako bi obavio merenja s tačnošću od jednog milionitog dela lučne sekunde. U okviru njega je planirana potraga za planetama Zemljinog tipa oko 250 nama najbližih zvezda. Drugi deo programa je “Broad survey”, sa očekivanom tačnošću od oko tri milionita dela lučne sekunde, i to na uzorku od 2.000 zvezda. Cilj ovog dela programa je pronalazak planeta mase Neptuna oko zvezda svih tipova. Treći deo programa je otkrivanje gasovitih džinova sličnih Jupiteru oko mladih zvezda. Nakon par meseci provere i kalibrisanja interferometra, letelica bi trebalo da bude u funkciji pet godina, vršeći skoro neprekidna osmatranja duž cele nebeske sfere.
GAIA – 2011(link:
http://www.esa.int/esaSC/120377_index_0_m.html): GAIA je u početku bila skraćenica za Global Astrometric Interferometer for Astrophysics; međutim, kako se ovaj ESA-in projekat razvijao, postalo je jasno da neće biti korišćena samo interferometrija. Ime je ipak ostalo, iako više ne odražava metode koje će biti korišćene kako bi se izvršila misija. GAIA će ispitati oko sto miliona zvezda u našoj Galaksiji. Svaku zvezdu će posmatrati oko sto puta tokom petogodišnjeg perioda, precizno beležeći njihovu udaljenost, kretanja i promene u sjaju. Očekuje se da će otkriti stotine hiljada novih nebeskih objekata, kao što su vansolarne planete i neuspele zvezde poznatije kao braon patuljci.
TPF – 2012-2015(link:
http://www.terrestrial-planet-finder.com/): Za razliku od prethodnih misija, koje će indirektno detektovati planete Zemljinog tipa, NASA-in TPF će ih „videti“. On će prigušiti svetlost udaljenih zvezda više od sto hiljada puta, otkrivajući planete oko njih. Na konačnom dizajnu se još uvek radi, ali postoji mogućnost da predstavlja grupu letelica koje bi se kretale u bliskoj formaciji, simulirajući mnogo veći virtuelni svemirski teleskop. Gde SIM stane, TPF će produžiti - ispitivaće nastanjive zone zvezda udaljenih do 50 svetlosnih godina od Zemlje. Ne samo da će biti u stanju da vidi planete veličine Zemlje u tim zonama, već će moći da ispita i sastav njihovih atmosfera. Tragajući za prisustvom kiseonika, vodene pare, metana i ugljen-dioksida u atmosferama zemljolikih planeta u nastanjivim zonama drugih zvezda, TPF će pokušati da nađe uslove za nastanak života na nekoj od njih.
DARVIN – 2014(link:
http://sci.esa.int/science-e/www/area/index.cfm?fareaid=28): Ubrzo nakon početka rada TPF-a, Evropska svemirska agencija će lansirati “Darvina”. Flotila od osam letelica će raditi zajedno kako bi pronašla planete Zemljinog tipa i tragala za hemijskim potpisima života. “Darvin” će biti najmoćnija svemirska opservatorija, obezbeđujući deset puta preciznije slike čak i od “DŽejms Veb” svemirskog teleskopa, koji je predviđen za lansiranje 2009. Zvezde su milijardu puta sjajnije od planeta koje kruže oko njih, ali će “Darvin” taj problem rešiti posmatrajući ih u infracrvenom delu spektra, u kojem je ova razlika dosta manja. Takođe će biti u stanju da poništi sjaj zvezda kako bi otkrio još „bleđe“ planete. Inače, “Darvin” je toliko sličan TPF-u da dve agencije razmatraju mogućnost kombinovanja postojećih rešenja u jednu misiju koju bi finansirale obe grupe.
[Ovu poruku je menjao entropy dana 25.02.2007. u 00:21 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao entropy dana 25.02.2007. u 00:22 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao entropy dana 25.02.2007. u 00:28 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao entropy dana 25.02.2007. u 00:30 GMT+1]