Pozdrav,
daj Sopocanac, ili nastupi sa nekom ekonomskom argumentacijom, ili trazi manje ozbiljne teme. Cekam vec par stranica da nesto suvislo napises, a koliko vidim zapeo si opet za teorije zavera iz posta u post i pises stvari koje nemaju nikakve realne veze, samo na prvi pogled ostavljaju utisak uzrocno-posledicnih veza.
Sta znaci precenjen kurs ili realno postavljen kurs za jednu privredu?
Imas li ideju koja je najnestabilnija konvertibilna valuta na svetu, pa pokusaj da objasnis odakle joj tolike oscilacije kada iza nje stoji najveca privreda na svetu.
Kako dolar pada ili raste, zar je sad i on precenjen?
Od makroekonomskih mera zavisi stabilnost valute, a one se oslanjaju na realne faktore. Kolicina novca u rezervama, uglavnom kroz stabilnu konvertibilnu valutu kakva je kod nas, recimo, euro, definise mogucu kolicinu primarnog novca u opticaju. Do te kolicine se stize obracunom faktora multiplikacije novca. Za neupucene, davanje jedne novcane jedinice kroz kredit, uvecava se ukupna masa novca za vrednost kamate, te je novonastala ukupna suma jednaka zbiru vrednosti te novcane jedinice i proistekle kamate vezane za tu pozajmicu. Na slican nacin kruzi i novac koji izvorno potice od kreditiranja poslovnih banaka od strane centralne banke, kod nas NBS, te referentne kamatne stope koja prati kreditiranja ove kreditne linije. Koliko puta jedna novcana jedinica na putu od svoje emisije do svog tzv. ponistavanja (vracanja nazad u trezor) obrne svoju vrednost sistemom kreditiranja/kamata, predstavlja velicinu novcanog multiplikatora.
Kada se to uzme u obzir, pa se ukrsti sa prosecnim rastom GDP (sveukupni drustveni proizvod u godini) koji predstavlja jedinu realnu osnovu za emisiju novca, dobijamo jednu priblizno realnu novcanu masu koju smemo odstampati. Podloga za stampanje moze biti i zlato recimo, ali kod nas je devizna rezerva, da uprostimo: da se ne bismo zaneli. Dakle, pruzis se koliko si dugacak i male su sanse za baznu inflaciju.
Dakle, odnos nase valute spram eura je definisan velicinom devizne rezerve kojom raspolazemo, i trenutno je problem u tome sto je znacajan deo te rezerve zarobljen sa jednom odlicnom namerom da se zastiti od Vladinih troskarenja. Ipak, u ovom momentu se i taj deo rezervi broji, iako on ne spada ni u primarnu, pa ni u sekundarnu likvidnost.
Banke koje se izvlace iz lose plasiranih kredita, slicno kao i zaceci hipotekarne krize, samo sto im sigurnosna osnova nije obavezno hipoteka, nastoje da izvuku sredstva sistemima reprogramiranja, kreditima za refinansiranje itd. ali ne odustaju i dalje od davanja olakih kredita sve vecem broju neobjektivnih privrednika ali i privatnih lica. Ne odricu se toga, ali bi da minimiziraju troskove na bilo koji nacin.
Podizanje nivoa obaveznih rezervi ce poskupeti novac u tolikoj meri da ce prvo nezdravi deo privrede poceti da stenje i zatim da se ugusi, ali je problem sto je i proizvodnja u toj kategoriji uglavnom, te ce nas GDP pasti sa ovim poskupljenjem novca za kreditiranje, i ubrzo ce sva privreda doci pod zestok udar iz koga se i mnogi zdravi privrednici nece izvuci.
Sa druge strane, lokalna samouprava se stiti povecanjem cena svojih usluga i time udara na standard ljudi ali i privredu znacajno (cene zakupa, prostori, takse, usluge itd.), i ne zeli da se toga odrekne sto ce na kraju, najverovatnije i doci glave sveukupnom finansijskom stanju drzave.
U Hrvatskoj toga nema, makar ne u takvoj meri ni izbliza.
Hrvatska zaista ima turizam ali imaju ga i drugi. Zaduzenost Hrvatske potice mahom od investicija, a manje od sanacije budzetskih deficita i javne potrosnje. Oni su investirali u skupu mrezu autoputeva ali oni njima dovode turiste na more i na dugorocnom planu njihov GDP raste bas zbog toga. Sa druge strane, odrzavanje putne mreze i kamate, servisiraju iz naplacenih putarina i ta racunica je veoma dobra. Od ostalog izvoza je daleko slabija vajda, to je jasno kao dan, ali nema toliko politicko-ekonomskog neznanja u vodjenju drzave, ni u vrhu ni u lokalnoj upravi...a vala nema ni "strucnjaka" kao kod nas:
Citat:
Sopocanac: 15:14:57
88,1310
ode kurs preko 88
hahahahaha
Toliko o argumentaciji.