Naučnici i dan danas nagađaju zašto je "španska groznica" bila tako smrtonosna, jer se zna da je tokom epidemije, koja je izbila 1918. godine, u svetu ukupno umrlo više od 20 miliona ljudi od te bolesti - teške infekcije pluća i unutrašnjeg krvarenja. Da bi otkrili tajnu te misteriozne bolesti, naučnici su uzeli viruse španske groznice - ili španskog gripa - iz posmrtnih ostataka žrtava. Dosad su dešifrovali pet od ukupno osam gena tog "supervirusa" i ukrstili ga s virusima savremenog gripa.
"Međutim, svi ti eksperimenti ne odvijaju se uz dovoljne mere bezbednosti. Svi virolozi sa kojima sam dosad razgovarala krajnje su uznemireni", izjavila je radiju "Dojče vele" Ingegard Kalings sa Instituta za kontrolu zaraznih bolesti u Stokholmu. "Ukoliko bi se neko od onih koji učestvuju u eksperimentima zarazio i virus bio iznet iz laboratorije, posledice bi bile katastrofalne", upozorava i Donald Henderson za Univerziteta u Pitsburgu, jednog od najpoznatijih stručnjaka za bezbednost u biološkim istraživanjima. "Epidemija koju bi izazvao u laboratoriji veštački oživljeni virus mogla bi biti još pogibeljnija od one iz 1918. godine", mišljenje je Henderson.
"Krajnje je vreme da virolozi usvoje pravila o postupanju sa izazivačima bolesti", izjavila je Kalingova naučnom časopisu "Nju sajentist". Stručnjak za SARS za australijskog univerziteta Kvinslend Džon Mekenzi smatra da bi u tom slučaju trebalo sazvati međunarodnu konferenciju. Naučnici su zabrinuti zato što se eksperimenti s genima španskog gripa odvijaju uz različite, često nedovoljne stepene bezbednosti.
Joširo Kavaoka sa Univerziteta Viskonsin Medison nedavno je ubacio gen španskog gripa u bezopasan virus gripa A i tako ga pretvorio u ubicu. Miševi koji su bili zaraženi tim ukrštenim virusom imali su iste simptome, kao i žrtve koje su umrle od španskog gripa - infekciju pluća, upale i teška unutrašnja krvarenja.
Kavaokin tim počeo je da eksperimentiše uz najveći stepen bezbednosti u laboratorijama BSL 4. Onda su istraživaći zaključili da se eksperimenti bez većeg rizika mogu izvoditi i uz manji stepen bezbednosti i promenili su laboratoriju. Niži uslovi bezbednosti znače, međutim, da istraživači ne moraju više imati zaštitu celog tela.
Kavaoka je izjavio časopisu "Nju sajentist" da, nakon što su dobili jedan antivirusni preparat, miševi nisu više mogli da se zaraze. Taj preparat su onda dobili i saradnici na projektu i prešli u laboratoriju u kojoj su blaži propisi o bezbednosti. Međutim, naučnici u jednoj drugoj američkoj laboratoriji ustanovili su da, nakon što dobiju Kavaokin preparat, miševi ipak mogu da se zaraze i da čak svaki deseti umire od bolesti.
Ali, to nije kraj.
Majkl Kace, sa Univerziteta u Sijetlu, planira da eksperimentiše s virusom španske groznice uz još manje bezbednosnoj laboratoriji od Kavaokine. Od bezbednosnih mera je predviđeno samo prskanje majmuna rastvorom koji ubija viruse. Britanski virolog Džon Vud, međutim, zahteva da se eksperimenti sa španskom groznicom izvode isključivo u laboratorijama u kojima je na snazi najveći stepen bezbednosti.
TANJUG