Voodoo_master
Član broj: 161899 Poruke: 110 *.eurorings.net.
|
Za kvalitetan asfalt prvo je bitna kvalitetna podloga. Stari asfalt se uklanja ili masinom zvanom Virgen ili riperima, kojima s epara asfalt i nakon toga lako uklanja. Po pravilu se kod rekonstrukcija ulaica zatvara jedna polovina i radi se prvo jedna strana, a zatim i druga kako se nebi ometao saobacaj. Postoji i opcija akda se stari asfalt ne uklanja vec se na nejga radi novi, sto sve zavisi od toga u kakvom je stanju stari. Ako ima nosivost, tj. ako odgovara prvo s e"krpe" rupe, a zatim se nastavlja ard na njemu nanosenjem nova dva sloja.
Kod rada sa uklanjanjem asfalta, nakon uklanjanja vrsi se nasipanje podloge "rizlom" i ravnanje tj. dovodjenje u niveletu sto se radi grejderima, valjcima itd., najcesce dozovljenog odstupanja +i 1cm, a moze i vise... sve zavisi. Ovo kontrolisu geometri. Nakon sredjivanja podloge vrsi se prskanje emulziom (mesavina bitumena i petroleja), a onda se postavlja prvi sloj asfalta. taj prvi sloj se zove BNS tj. u narodu rogobatno nazvan Bindo noseci sloj. Uloga mu je da nosi gornji sloj asfalta i da ga veze sa podlogom. Kvalitet ovog sloja iako se on nece videti na povrsini je jako bitan. Agregat za ovaj asfalt je nesto krupniji i ide najcesce do 20mm ili cak do 25mm pa se asfalti zovu BNS20 ili BNS25. Naravno on sadrzi sve od 0mm do 20mm, cisto da ne bude zabune. Kod ugradnje se OBAVEZNO KORISTI SAJLA I ELEKTRONIKA koja "cita" tu sajlu. Sajlu postavljaju geometri (cike sa onim stativima i optickim instrumentima). Finiser (masina koja polaze asfalt) ima tzv. "peglu" koja ima nezavisnu kontrolu leve i desna strane po visini i moze da steluje i sirinu na koju se postavlja asfalt. Kada se "pusti" finiser, po sajli ide elektronika koja stalno cita sajlu i podize i spusta peglu kako bi odrzala visinu tj. kako bi asfalt bio "ravan" (mada on to u sustini jos nije). Ako nema sajle....pa moze se raditi i na "profile", a i na "babe"...ali to nije vec to. No da se vratimo na sajlu...taj prvi sloj se jeli postavi u +-0.5cm i nakon finisera koji zbija masu na recimo 80% ulazi prvo gumeni valjak, koji mesi, zbija i ujednacava masu, a nakon njega ide pegla-pegla valjak, od recimo 8t i jos kasnije moze ici i pegla-pegla valjak od 12t. ovi drugi valjci su "metalni" i "ulaze" da valjaju kako opada temp. asfalta. zadnji ulazi tek na ~60C. Nakon svega ovoga dobio se prvi sloj. Krajevi i ivice se rade malim valjkom i "grtalicama" rucnim doradama i stalnom kontrolom, sto bi rekli finese zavise jako od ekipe koja radi ugradnju, pa ako se posao "zna" onda se ne osete ni uzduzni ni poprecni "slus", tj. prekidi i spojevi po duzini. Asfalt na ugradnji najcesce ima 130-150C i tebalo bi da se kontrolise kako granulacija komponenti, tako i kolicina bitumena, fillera i temperatura, ako valja ide na ugradnju, ako ne valja....pa baca se... e sad kod nas SVE VALJA jer se nema para, a na opremi rade "neki novi klinci", sa nekim "novim gazdama", pa je logicno da ima bas svega. Ovde vazi pravilo, skuplja i novija i bolja asfaltna baza (fabika koja pravi asfalt) to je bolji asfalt. Nakon postavljanja prvog sloja posle nekoliko dana radi se zavrsni sloj, a on se zove Asfalt beton i ima oznake AB 16 ili AB 14 ili AB12, zavisno od finoce,a logicno je da je finiji od BNS-a. Kada i gde sta ide, sve zavisi. BNS se opet prska emulziom (sada dosta manje) i odmah vrsi se postavlajnje drugog sloja. Ovaj zavrsni sloj je ono sto se na kraju vidi i kod njega prlikom ugradnje finiser se pusta "na visinu" i ne prati sajlu vec se prostom sirinom pegle izvlaci uravnjenost. Ako bi finiser pratio sajlu bilo bi manje ravno jer kod rada samo sa peglom na predhodno vec dobro uradjen BNS izvlaci se fantasticna uravnjenost i onda to izgleda sto bi rekli "ko pista". Ovde opet dosta zavisi od maistora i finiseriste, a i samog finisera. Kada se sve ovo dobro odradi onda se dobije posao iza koga moze sa ponosom da se stane, koji ce trajati godinama i za koji vas nece pljuvati vozaci svaki put kada prodju "vasom ulicom".
Stvarnost Srbije je nazalost manje blistava i kod nas se asfalt skidan Virgenom koristi sa novim i dodaje se. Nazalost to nije to, nije da se ne koristi u svetu, ali se mesa sa novim u manjoj kolicina, a kod nas ide "malo jace" :)
Podloga se ne radi kako treba, stedi se na svemu, gde god se stigne, samo da bi profit ostao u dzepu, a onda i kada se sa to minimalno sredstava udje u posao, odradjuju ga "klinci" bez pravog iskustva ili "matorci" koji NIKADA NISU VALJALI... svi ostali nazalost grade i rade "po belom svetu", pa eto i ja.... Asfalt je "nauka", mnogi su "pali" na njemu olako ga shvativsi po sistemu..."sta to...ma to je samo malo zamesas i uvaljas", pa su i rezultati takvi kakvi jesu. To da se nekada u SFRJ znalo raditi jeste tacno, pa eto imali smo i coveka koji je doktorirao na asfaltu i napisao knjigu o asfaltu - "bibliju" neprevazidnjenu na ovim prostorima, koju je mukotrpno kroz praktican rad pisao i stvarao. Kao i mnogo toga, tako je i doticni pao u zaborav, znanje i rad su potisnuti u drugi plan zarad punjenja dzepova pojedinaca, te onda i ne cudi kada se ovakav kvalitet rada (ako se tako moze i nazvati) ponavlja u svim gradovima, na svim mestima.
|