Pogledaj kako funkcioniše muzički dinar. Gde je tu komitet? Komitet je SOKOJ, udruženje muzičkih umetnika, koje odlučuje o tom muzičkom dinaru. Ako SOKOJ hoćeš da nazoveš komitetom, OK, ali bih pre rekao da je SOKOJ esnafsko udruženje nacionalnog karaktera, tj. samo jedno takvo može da postoji u zemlji. Ostala udruženja muzičkih umetnika u Srbiji nemaju prava koja ima SOKOJ.
Inače, ne znam kako je RMS zamislio softverski porez i njegovu raspodelu, tako da sam se od toga već ogradio. Navodim primere iz postojećeg sistema. Evo šta piše u Zakonu o autorskom i srodnim pravima:
Kada se autorsko delo umnožava bez dozvole autora, shodno odredbama člana 46. st. 1. i 2. ovog zakona, autori dela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će biti umnožavana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta za lične nekomercijalne potrebe fizičkih lica (književna, muzička, filmska dela i dr.) imaju pravo na posebnu naknadu od uvoza, odnosno prodaje tehničkih uređaja i praznih nosača zvuka, slike i teksta za koje se opravdano može pretpostaviti da će biti korišćeni za takvo umnožavanje.
Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju proizvođači uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja, proizvođači praznih nosača zvuka, slike i teksta, i solidarno sa njima uvoznici uređaja za tonsko i vizuelno snimanje, uređaja za fotokopiranje ili drugih uređaja sa sličnom tehnikom umnožavanja i praznih nosača zvuka, slike i teksta, osim ako se radi o uvozu malih količina namenjenih za privatno i nekomercijalno korišćenje, kao deo ličnog prtljaga.
...
Dozvoljeno je fizičkom licu da bez dozvole autora i bez plaćanja autorske naknade umnožava primerke objavljenog dela za lične nekomercijalne potrebe, čime nije isključena primena člana 208. stav 1. tač. 4. i 5. ovog zakona.
Umnoženi primerci dela iz stava 1. ovog člana ne smeju se stavljati u promet niti koristiti za bilo koji drugi oblik javnog saopštavanja dela.
Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na:
...
5) računarske programe i elektronske baze podataka;
...
Obeštećenje zbog korišćenja dela na način predviđen st. 1. i 2. ovog člana, autori imaju na osnovu odredaba člana 39. ovog zakona.
Što se pitanja člana Shadowed tiče, već sam rekao da ne znam kako je RMS tačno zamislio taj softverski porez.
Ipak, sa tim softverskim porezom se obezbeđuje da autor dobije nadoknadu putem softverskog dinara prema tome koliko je korišćen njegov program, što ne isključuje druge vidove finansiranja. Izvini, ali to jeste oblik tržišta - prihod prema korišćenosti (porez) + prihod prema želji korisnika da doniraju + prihodi od podrške (gde proizvođač nema monopol nad pružanjem podrške za svoj program) + prihod od prilagođavanja specifičnim potrebama klijenta...
Kada već pominješ tržište, reci mi da li misliš da baš sve treba prepustiti tržištu? Tržište će odabrati Cecu koja n'ume da peva, a za operu će biti jako malo. Da li misliš da su besplatno zdravstvo i školstvo komunizam? To sve nema veze sa RMS-ovim predlogom, koji jeste tržišno zasnovan.
@Space Beer
Tebi opet treba ponavljati pri;u o liberalnom kapitalizmu XVIII i XIX veka, gde niko nije branio narodu... Takođe, kada se npr. obrazovanje finsnsira iz budžeta, onda bogati plate više, siromašni manje, a dobiju isto. To se pokazalo kao daleko bolje rešenje od nekadašnjeg sistema u kome su samo bogati mogli da se školuju.
@Ivan Dimkovic
Je li toliko teško utuviti istorijsku lekciju o liberalnom kapitalizmu, u kome niko nije branio ni poslodavcima, ni narodu da rade šta im je volja? Do čega je to dovelo?