Citat:
Ma moja primjedba je bila prvobitno samo na pretjeranu rjec analogna elektronika, kao da su druga rjesenja inferiornija.
... i da rade samo zato sto se posrecilo da tehnika kola koju koriste ne moze proizvesti strme ivice...
Heh dragi mladi kolega. Kažeš preterano analogno. Kažeš da je negde pomenuto da su MCU rešenja inferiorna.
Nigde to nije pomenuto, nego sam samo natenane raskrstio gde je optimalnije staviti MCU a gde to nije najpametnija opcija.
Moj argumenti za takav tip ugentne zaštite su sasvim jednostavni:
-MCU se presporo budi za urgentu zaštitu, bez PLL se oscilator tipično stabilizuje za nekoliko milisekundi, sa PLL za nekoliko desetina milisekundi.
Za to vreme će izgoreti čak i trafostanica koja pokreće tih mnogo megavata koji su štićeni... Traženo je odmah maskirano vreme od samo 250nS.
-MCU je podložan padu sistema i sporo se oporavlja od tog čak i u slučaju vrlo redudantno napisanog sw.
Što se opet svodi na isparavanje tog sistema sa megavatima, dok se MCU ponovo "seti" đe je ba zapelo.
Moj sklop kako stoji može biti spreman za manje od 100nS, sa niskofrekventnim tranzistorima koji su upotrebljeni, jer nije bilo potrebe za bržim pošto ulaze u deo tih početnih (maskiranih) 250nS koje se ignorišu.
Da je bilo potrebe upotrebio bih RF tranzistore i imao spremnost bržu od JEDNE tranzicije tvog AVR.
Sklop je ultra jevtin. ultra jednostavan i ultra pouzdan, i malo prostora zauzima.
To su moji argumenti za "analogno preterivanje" oko tog slučaja.
Pre bih ja mogao imati primedbu oko "digitalnog preterivanja", bez obzira što pretežno jedem hleb upravo od MCU i digitalije, samo što ne guram to tamo gde ne sme da se gura, već tamo gde je optimalno :-)
Evo opet argumenata oko digitalnog preterivanja.
Ovo je drugi post u temi:
Citat:
Možda neki clock + brojač
Na pojavu impulsa clock vrti brojač i u zavisnosti koliko vama odgovara da brojač izvrti, aktivira neki izlaz sa latch.
Ako je impuls kraci od tog vremena, sve se resetuje pa ide od nule.
Ovo je treći:
Citat:
Ovo bih elegantno mogao rešiti sa nekim MCu da je nešto sporije ali malo prebrzi zahtevi za igranku. Jedino FPGA može da parira ovome samo sto sam ja za to čoban.
Ima više ideja da se ovo realizuje sa logičkim kolima ali tražim neko elegantnije all-in-one rešenje, alo nekom padne na pamet...
I ova tvoja ideja mi je na spisku...
Ovo je čatvrti:
Citat:
Pedja, je li ovo Proteus?
Koliko je jednostavno simulirati ova kola u Proteusu?
Imam jednu ideju sa D FF i nekim generatorom impulsa promenjive freq sa kojim bih definisao širinu prozora u kome se skida uzorak za latch...
Ovo je šesti:
Citat:
Ima tu dosta rjesenje, treba se igrati. Sad ne znam koji MCU koristis, ali recimo ako je kakav ARM, to bi se moglo izvesti mozda i softverski ili ako nista u kombiniaciji sa jos necim. Evo recimo jedno od rjesenja iz glave, da ima sto manje komponenti je RC filter na interrupt pin (da okine na rastucu ivicu). Sad ne znam koliko su ti cesti impulsi, jer moralo bi se raditi i praznjenje kondezatora ili jos neka fora ako ima malo pauze. Uglavnom mislim da se sa par komponenti i interruptom MCU-a moze ovo uraditi (racuna da imate vec MCU, ono logicno mi je). A sad istu foru mozes uraditi i sa logikom, tj flip-flop-om.
Ovo je osmi:
Citat:
Razmisljao si na temu monostabil podesen na tih 250ns ( tu se moze staviti i dip swich i trimer i kojesta).
Kad se zavrsi monostabil pogledas i ako imas impuls jos uvijek eto situacije za lec.
sad sta ces odabrati za MS ne znam, ali iza ti treba malo logike.
Ovo je deveti:
Citat:
Jesam, to je bila jedna od prvih ideja.
Vecina cipova ima RC elemente za definisanje vremena monostabila i ne izvukoh neki koji moze dati lepih 250ns a da je to vreme dodatno lako podesivo, makar i u nekim krupnijim inkrementima (ipak imamo par mikrosekundi za ukupnu rekaciju).
AKo imas neki cip da ti pada na pamet, slobodno istresi.... :)
Ovo je deseti:
Citat:
Napravi klok + brojač koji će zapravo meriti dužinu impulsa. Pojavom impulsa počinje da broji od nule, a završetkom impulsa se resetuje.
Vrednost brojača dovedi na 8-bitni komparator (SN74ALS520) na ulaze P0-P7.
Na ulaze Q0-Q8 postavi graničnu vrednost tj. vrenost koju brojač treba da dostigne da bi signalizirao dogadjaj odnosno inicijalzovao latch.
Kada vrednost (stanje) na ulazima P bude jednaka vrednosti na ulazima Q dobije se impuls na izlazu i na njega treba reagovati.
U fazi razvoja je možda najbolje mikrokontrolerom zadavati to stanje, interaptom reagovati na impuls - označiti događaj i eventualno blokirati dalji rad komparatora.
Upotrebom kloka veće frekfencije i recimo 10-bitnog komparatora (74LS460) može se postići veća preciznost podešavanja.
Iiii... U jedanestom postu...
Se pojavljuje jedan magarac koji "preteruje" sa analogno :-)
Sa cela DVA tnazistora od po 5 centi koja glatko i potpuno rešavaju baš taj problem i to na dva moguća načina, tj. dve opcije iste naprave sa blagom rekombinacijom elemenata.
Jedna opcija ima instant monitoring i latch.
Druga samo latch.
Obe pouzdane kao smrt sama, u najmanju ruku već zbog malog broja spojeva i komponenti, što se prilično slaže sa minimalnom verovatnoćom događaja u odnosu na sklop koji ima samo jednu komponentu ili lem više od toga...
Osim toga se i pakuje na prostor manji od na primer LQFP48.
Spreman je urgentno pre bilo kog MCU jer dok ti se stabilizije oscilator već može proći voz...
I tako dođosmo do preterivanja oko "analogno".
Stvarno sam preterao i sa trošenjem hw resursa i sa programerskim satima za taj sklop :-)
------------------------------------------------
Lepo je sve to što pričaš o tranzicijama od reda par nano sekundi kod novih naprava i o načinu projektovanja pcb (za koje usput koristiš sw za tu temu a ne računaš ručno rute).
Potsetiću te da je radar izmišljen u toku Drugog Svetskog rata, u Britaniji, i da ta tehnologija podrazumeva nanosekunde i sve što pripada takvoj priči.
Naravno, možeš već zamisliti koliko je to unapređeno u potonjih svega par decenija, tj. do šezdesetih prošlog veka,
jer ljudi kad nađu nešto novo vole da se igraju tim kao deca.
Tada su već operisali sa delovima nanosekunde i sve to računali RUČNO.
Na temeljima tih znanja sada funkcionišu ti softveri koje koristš i koji manipulišu pcb u cilju minimizovanja refleksija i ujednačavanja latencija.
Samo je pokupljen krvav rad entuzijasta i velikana i strpan u simulacioni softver koji objedinjuje jednu veliku bazu predznanja i vama jako ubrzava posao i smanjuje muke.
Sasvim srazmerno današnjem tempu događaja. I tako treba da bude.
Što se tiče neuspešnog rada nekog STM sa ivicom od 5nS, na ploči od Z80, nisam se do ovog trenutka bavio tim pitanjem, čak ga nisam ni detektovao kao pitanje, jer nije bilo vezano za uski deo teme. Malo sam se vratio nazad pa našao.
Pa sasvim je normalno da projektant treba da bude svestan da se ne puca na komarca topom i da tada ljudi nisu imali potrebe da troše mnogo sati za pravljenje spejs šatla za ivicu reda 100-300nS.
To je bilo dovoljno za tada i ništa od toga ne radi "slučajno" već sasvim namerno i decenijama uporno.
Inače, 6502 je "skinut" sa programa vođenih projektila i "pušten" u civilni sektor, jer je smućkan brži od njega...
Usputna info.
2004. kada sam sam ukrstio Alterin FPGA kao moćan IO ekspander, sa PIC16F, morao sam pažljivo terminisati vodove zbog Alterinih 5nS ivice.
To je podrazumevan potez onom ko zna šta radi, posebno hardverašima.
Imao sam tada vrlo inventivnog ortaka koji je "jeo" FPGA za doručak i koji je bio SW a ja HW koji podržava rad sa tim zvečkama.
Sve je to dežavi dragi kolega...
Niste vi momci izmislili nikakve nanosekunde i projektovanja vodova za tu brzinu rada.
To je se dogodilo mnogo pre nego što smo i ti i ja bili u planu, samo nije bilo spakovano u simulacione sw.
Sada se to približava radarskoj tehnologiji i normalan je sled napretka.
I opet ponavljam, uglavnom jedem hleb od STM32 a vrlo malo od "analognog".
Pozdrav,
Macola
P.S.
I uradi brate taj test sa kontaktorom, da ne donosiš zaključke napamet tek na osnovi pretpostavki.
[Ovu poruku je menjao macolakg dana 07.09.2019. u 00:31 GMT+1]