Simptome je lako razlikovati: prehlada se polako prikrada, dok pravi grip munjevito napada. Ali, kako da ih najlakše pobedite?
Svuda oko nas neko šmrca, kašljuca, kija... i nije nimalo lako izbeći uzročnike prehlade ili grip. Suv vazduh u zagrejanim prostorijama nasrće na našu sluzokožu baš kao i hladna spoljašnja temperatura. Prirodne zaštitne funkcije postaju neotporne pa nas uzročnici prehlada, viroza i gripa lako "obaraju s nogu". U prostorijama u kojima boravi puno ljudi krije se na stotine različitih virusa. Većina izaziva samo gripoznu infekciju, odnosno jaču prehladu. Ali, sasvim je druga priča s virusima gripa, koji se često potcenjuju. Grip može biti opasan za život, posebno kod srčanih i plućnih bolesnika, starije populacije i ljudi s oslabljenim imunitetom. Zbog toga te osobe početkom jeseni treba da se vakcinišu.
Izrazito je važno što pre prepoznati koja je vrsta virusa u pitanju. Simptomi se lako razlikuju: prehlada se polako prikrada, obično započinje šmrcanjem i dalje se širi disajnim putevima. Pravi grip napada munjevito. U roku od samo nekoliko sati možete osetiti malaksalost, groznicu, bolove u mišićima.
Otporniji i slabiji tipovi
Neki ljudi cele zime idu raskopčanih jakni i kaputa, bez kape, šala, rukavica, tople obuće i ne razbole se, a nekima je dovoljno da prođu pored nekoga ko šmrca pa da ozbiljno obole. Odlučujući faktor je stanje imunološkog sistema. Od njega zavisi da li će naš organizam uspeti da se izbori sa raznim bakterijama i virusima ili će kapitulirati.
Veliki broj borbenih ćelija kreće se našim telom, otkrivajući i uništavajući spoljne i unutrašnje neprijatelje. Ali, one mogu da rade svoj posao samo ako putem ishrane dobijaju hranljive materije (belančevine, amininokiseline...). Ukoliko nedostaje samo jedna hranljiva materija, to se odmah odrazi na broj i aktivnost odbrambenih ćelija.
Faktori koji slabe naš imunitet
Nezdrava ishrana - telo ne dobija dovoljno hranljivih materija potrebnih za izgradnju odbrambenih ćelija.
Štetne navike (alkohol, nikotin) i uticaji okoline (UV zraci, lekovi, štetne supstance) slabe prirodni imunitet.
Stres, brige i usamljenost ne utiču samo na psihu već i na imunitet.
Previše ili premalo telesne aktivnosti dovodi do preopterećenosti imunološkog sistema pa njegove ćelije ostaju neistrenirane i trome.
Pomanjkanje otpornosti - ako telo nije naviklo na temperaturne nadražaje, sporo reaguje na hladnoću.
Nedovoljno sna - obnova ćelija, uključujući i ćelije imunološkog sistema, većim delom odvija se noću.
Kako sprečiti zarazu
Ne dodirujte lice
Rinovirusi koji obično uzrokuju prehladu ulaze u telo kroz oči, nos ili usta, čije su sluznice magneti za klice. Dovoljno je da nesvesno protrljate oči i otvorili ste put virusu.
Temeljno perite ruke
Da biste otklonili bakterije, ruke perite sapunom, snažno trljajući dlanove pod mlazom tople vode, oko 15 sekundi.
Oprez u javnim toaletima
Javni toaleti su idealna mesta za razmnožavanje bakterija. Upotrebite mali trik: kad perete ruke, odvrnite slavinu, nakvasite ruke i nasapunajte ih. Nakon ispiranja osušite ruke papirnom maramicom kojom možete da zavrnete slavinu.
Pijte mnogo tečnosti
Suva sluzokoža je idealno mesto za razmnožavanje bakterija i virusa. Zato svakodnevno pijte 8 čaša vode ili druge tečnosti (ograničite unos kafe i alkohola, jer tako dehidrirate).
Vakcinišite se protiv gripa
Vakcina ne štiti samo od gripa već može da spreči i bolesti koje ga prate, na primer upalu pluća, infekcije uha i sinusitis.
Smanjite stres
Stres slabi vaš imunitet pa organizam lakše podleže prehladi. Opuštajte se kad god vam se učini da ste preterali s obavezama.
Izbegavajte masovna okupljanja
Oboleli predstavljaju najveću pretnju za ljude oko sebe od drugog do četvrtog dana infekcije, kad je količina virusa u nazalnom sekretu najveća. Uvek treba kijati i kašljati u maramicu i odmah je baciti. Isto tako, ne spavajte u sobi u kojoj boravi obolela osoba i ostavite cigarete (ukoliko ste pušač). Naime, pušenje utiče na sposobnost tela da se bori protiv infekcije u plućima i nosnim putevima. Zato se pušači teže nose s prehladama i gripom.
Osigurajte telo dovoljnom količinom hranljivih materija
Da biste organizam učinili što otpornijim na prehladu i grip, snabdejte ga vitaminima, mineralima, proteinima itd. Posebno su važni antioksidansi - vitamini A, C, E, betakaroten.
Koliko ste otporni?
Zaokružite odgovore koji se najviše odnose na vas i saznajte koliko ste imuni na prehladu ili grip. Spadate li u otpornije ili slabije tipove?
-Retko sam bolesan/a. 2
-Uvek iznova imam herpes na usnama ili gljivične infekcije. 0
-Svake godine "odradim" svoju prehladu. 1
-Mnogo radim, nemam vremena za redovne obroke. 0
-Pošto obično jedem u kantini, svakodnevno uzimam vitamine. 1
-Jako pazim na pravilnu ishranu. 2
-Ne pušim. 2
-Povremeno zapalim koju cigaretu. 1
-Pušim više od 10 cigareta dnevno. 2
-Uz glavni obrok popijem čašu vina ili pivo. 1
-Alkohol pijem samo u posebnim prilikama. 2
-Za bolju probavu treba mi aperitiv. 0
-Živim na periferiji grada. 1
-Živim u strogom centru grada. 0
-Mnogo vremena provodim na selu.2
-Redovno idem u saunu. 1
-Kada je ružno vreme, ne izlazim iz kuće. 0
-Ujutro se tuširam hladno-vrućom vodom. 2
-Leti kožu štitim zaštitnim kremama. 1
-Smatram da i u hladovini može da se dobije lepa boja. 2
-Volim da se izležavam na suncu. 0
-Intenzivno se bavim sportom. 0
-Gimnastika me održava u dobroj formi. 2
-Vikendom odlazim u šetnju ili vožnju biciklom. 1
-Često sam sama.0
-Imam porodicu i hobi. 2
-Često se družim s prijateljima. 1
-Jako sam savesna, ali moj rad nije dovoljno priznat. 0
-Mnogo i rado radim. 2
-Ne ubijam se od posla.1
-Ujutro se uvek osećam odmorno i sveže. 2
-Tokom dana često sam dekoncentrisana i troma. 1
-Prilično loše spavam. 0
-Lekove uzimam samo kad nemam drugog izbora. 1
-Svaki dan progutam neku tabletu. 0
-Kad se razbolim, prvo posegnem za prirodnim preparatima (med, polen). 2
Šta kažu rezultati
24 - 19 bodova
Vaš odbrambeni sistem zaista je snažan. Živite zdravo i dobro se nosite sa svakodnevnim stresom i problemima. Ako ne dopustite da povremeni gresi prerastu u naviku, i dalje ćete ostati u odličnoj formi.
18 - 13 bodova
Brinete za svoje zdravlje, no trebalo bi da uspostavite bolju ravnotežu između posla i odmora. Budite obzirniji prema sebi, ukoliko ne želite da se loše psihičko stanje
negativno odrazi na vaš celokupni imunološki sistem.
12 - 7 bodova
Vaš imunitet bi mogao da bude snažniji. Ozbiljno shvatite sve što vas opterećuje i proučite svoju svakodnevicu: smanjite
nezdrave zalogaje i stres, hranite se uravnoteženije, češće izlazite na vazduh, bavite se sportom.
6 - 0 bodova
Vašem imunološkom sistemu potrebna je ozbiljna pomoć. Nezdrav stil života, cigarete, alkohol ili lekovi podjednako su štetni kao i frustracije i prezaposlensot. Porazgovarajte o problemima s drugima i priuštite svom
imunitetu više pomoći.
Ako niŠta ne pomogne...
Ako uprkos svim merama koje ste preduzeli primetite da simptomi prehlade ili gripa ne prolaze, obratite se svom lekaru. Naime, možda su se u disajnim putevima razmnožile bakterije protiv kojih pomažu samo antibiotici. Naravno, njih morate uzimati isključivo onako kako propiše lekar.
Osobama koje se redovno bave fizičkim aktivnostima svi organi i ćelije dobro su snabdevene kiseonikom, koji pomaže antitelima da brže "dignu uzbunu" kad telo napadnu virusi. Idealne aktivnosti su plivanje, vožnja biciklom (ukoliko to
vremenske prilike omogućavaju) i
hodanje.
Imunitet?! Šta je to?
Imunitet, u opštem značenju, predstavlja odbranu organizma od bakterija, virusa, stranih materija, tumora itd. Imunitet s kojim se rađamo zavisi od genetskog potencijala koji smo nasledili od roditelja. Odmah posle rođenja, jedno kratko vreme, dete je zaštićeno imunitetom majke. Zatim dolazi u kontakt s različitim antigenima iz
spoljašnje sredine, koji utiču da njegov organizam formira svoj repertoar imunološke odbrane. Pod tim se, pre svega, misli na formiranje celularnog, tj. ćelijskog imuniteta.
-Kako se u detinjstvu može ojačati imunitet?
U najranijem detinjstvu, dojenje ima višestruko pozitivan efekat na imunitet deteta, jer se određena količina antitela nalazi u mleku majke. Što se kasnijeg perioda tiče, važna je izbalansirana ishrana, koja se blagotvorno odražava na čitav organizam deteta, pa i na imunitet. Ukoliko je dete zdravo, a uslovi sredine optimalni, ne preporučuje se nikakvo specijalno jačanje organizma.
-Šta se dešava s godinama?
Imunitet nas brani od raznih vrsta spoljnih agresora. Međutim, razni negativni
uticaji iz spoljašnje sredine mogu da naruše imunitet, pa se tako javlja slabost
imuniteta, tzv. stečena imunodeficijencija, ili poremećaj u smislu netolerancije sopstvenog tkiva s razvojem autoimunih bolesti. Od virusa i od bakterija brane nas bela krvna zrnca, s tim što nas T-limfociti (subpopulacija belih krvnih zrnaca) brane od virusa i tumora, a B-limfociti (takođe subpopulacija belih krvnih zrnaca) nas štite od
bakterija.
-Lekari nam često govore: "Podignite imunitet." Šta to, u stvari, znači?
"Podignite imunitet" jeste preporuka opšteg tipa, koja pod zdravijim načinom ishrane podrazumeva i zdraviji način života. Što se tiče sredstava za stimulaciju imuniteta, osim već poznatih polivitaminskih preparata, druga sredstva ne bi trebalo uzimati bez konsultacije sa stručnjakom, jer na tržištu ima dosta šarlatanskih proizvoda, koji mogu i da naude organizmu.
-Šta se preporučuje ljudima koji žele da podignu imunitet?
Ishrana bogata voćem i povrćem, kao i vlaknastim namirnicama, sa što manje crvenog mesa i masti, značajno umanjuje pojavu nekih oblika raka, naročito karcinoma debelog creva. Osim ishrane, važan je zdrav život uopšte, koliko je to moguće. Upotreba
antioksidanata takođe se smatra opravdanom u okviru preventivne dijete.
Antibiotici: štetni ili ne?
Kod upotrebe antibiotika veoma je važno da se izoluje uzročnik infekcije i da se proveri njegova osetljivost na antibiotike, odnosno da se uradi antibiogram. Danas je uobičajena praksa da se antibiotici daju napamet, bez lekarske kontrole, što nikako nije dobro. Jedan od razloga jeste ukrštena alergija ili hipersenzitivnost na određeni antibiotik, kao i pojava oportunističkih infekcija kao što su gljivične. Nekada može da dođe i do težih komplikacija, npr. hematološke komplikacije, koje se manifestuju padom leukocita i time pogoršavaju već postojeće stanje. Antibiotik je, u svakom slučaju, moćan lek ali može biti štetan naročito kod nekontrolisane preventivne upotrebe, tj. kada se uzima pre nego što se dobije temperatura ili evidentni znaci infekcije.
Link