Australijska vlada je spremna da do kraja ove i tokom naredne godine primi oko 80 hiljada kvalifikovanih radinika koji bi doprineli razvoju privrede na ovom kontinentu. Prezentacije i oglasi ovog programa već su aktuelni u Velikoj Britaniji, Holandiji, Nemačkoj i Indiji, ali, kako zasnajemo u Ambasadi Australije u Beogradu, mogu konkurisati i ljudi iz Srbije.
Iako u Odseku za zapošljavanje i migracije pri Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, još uvek nemaju zvanične informacije o australijskom imigracionom programu za ovu i sledeću godinu, naši građani se o uslovima useljenja u Australiju mogu obavestiti na interenet sajtu Sektora sa imigraciona pitanja, australijske vlade (
www.immi.gov.au).
S obzirom na manjak radne snage koji usporava privredni rast u Australiji, cilj migracionog programa su ljudi visokih kvalifikacija i svih profila.
Da bi uopšte mogli da konkurišu za useljenje u Australiju, građani moraju ispunjavati nekoliko osnovinih uslova. Ne smeju biti stariji od 45 godina, moraju imati visok stepen znanja engleskog jezika i potvrđene kvalifikacije za neko od traženih zanimanja. Lista potrebnih kadrova, takođe je dostupna na pomenutom sajtu i u skladu je sa podacima kojima raspolaže Australijski statistički biro. Gotovo da nema zanimanja koje se nije našlo na ovoj listi, od trgovaca, baštovana, vodoinstalatera do inženjera, menadžera, administrativnih i medicinskih radnika.
Za većinu ovih poslova se može konkurisati u okviru, takozvanog, Opšteg migracionog programa za kvalifikovane kadrove. Postoji, međutim i lista za sve kadrove koje tačno određeni poslodavci iz Australije traže.
Cilj ovakvih programa je, kako navode australijske vlasti na svom sajtu, privlačenje ljudi koji brzo mogu doprineti razvoju australijske privrede.
- Australijanci na ovakav način dobijaju visoko kvalifikovane i već formirane kadrove. Zato svake godine i organizuju programe kojima kvalifikovanim ljudima iz celog sveta omogućavaju lakše doseljenje i dobijanja australijskog državljanstva. Tako su se, od devedesetih godina i naši ljudi tamo odseljavali - objašnjava Vukman Krivokuća, pomoćnik ministra za dijasporu u Vladi Srbije.
Nišlija, Srđan Medar se u vratio u Srbiju sa namerom da otvori arhitektonski biro, nakon 13 godina rada na Novom Zelandu i u Australiji, gde je stekao i njihovo državljanstvo.
- Imao sam 31 godinu kada sam odlučio da se odselim na Novi Zeland. Sedam godina kasnije sam se preselio u Sidnej, koji je ogromna berza rada. Tamo sam za šest godina radio osam poslova i promenio tri firme - priča Medar za „Blic“.
Prvih osam meseci, bili su mu najteži. Tada se prilagođavao novom načinu života i tražio posao.
- Moja struka je takva da sam mogao da tražim poslove koji me zanimaju. Brzo sam naučio stručnu terminologiju i u samom poslu nisam imao problema - kaže Medar i ističe da onaj koji želi da se odseli u daleku zemlju mora da se unapred spremi za to.
- Niko vas tamo ne pita za diplomu, ako pokažete da znate da radite ono za šta ste konkurisali - naglašava on.
Srđan Medar je samo jedan od Srba koji su se početkom devedesetih godina našli na rang listi onih koji ispunjavaju uslove za odlazak u Australiju ili Novi Zeland. Prema njegovom iskustvu, tamo ima naših ljudi najrazličitijih zanimanja.
- Ima dosta tehnologa, inženjera elektronike, građevinskih inženjera, ali i onih koji rade druge poslove u kojima su veoma uspešni - kaže Medar i dodaje da iako poseduje australijsko državljanstvo, više ne namerava da se tamo vraća, jer želi da svoj posao nastavi u Srbiji, na koju ga je svih ovih godina podsećala ogromna nostalgija.
Milica Jeveričić