Citat:
srki:
-ako samo uzimamo strani izraz za koji mi imamo nasu rec koja oznacava potpuno istu stvar onda je ne treba prevoditi jer se tamo samo jedna rec izbacuje iz upotrebe a umesto nje uvodi druga sto nema mnogo smisla jer se tako ne obogacuje jezik i time se nista ne dobija.
Svakako.
Citat:
-ali ako za tu stranu rec koja se odomacila nas prevod ne predstavlja potpuno istu stvar onda treba iskoristiti strani izraz jer se tako obogacuje jezik i lakse je objasniti nekome nesto.
Da, ali... :) Ne mora da se usvoji strana reč ako postoji naša nedvosmislena reč u
krugu moguće upotrebe. Odnosno, ne mora reč da bude nedvosmislena u celom rečniku jezika, već samo u okviru rečnika oblasti u kojoj se upotrebljava.
Evo primera za „firewall“. Predloženi prevodi — „vatreni štit“, „vatreni zid“ — su dobri u smislu da gotovo nedvosmisleno ukazuju na engleski izraz, ali:
— sastoje se od dve reči, 4 sloga svaki za (na prema jedna reč, 3 sloga za „fajervol“)
— teško se mogu skratiti na imenicu „štit“ ili „zid“ kada se poznaje kontekst, zato što je atribut „vatreni“ nosilac većeg dela pojma: „Koji štit koristiš?“
— nemaju oblik atributa („firewall programs“)
— nemaju oblik glagola
Moj predlog za prevod je bio „blokator“:
— jedna reč, 3 sloga, isto kao „fajervol“
— postoji atribut: „blokatorski“
— postoji glagol: „blokiraj“
— tačno ukazuje na funkciju programa
—
nedvosmislen je u svom okruženju: koliko sam video, o blokatorima se priča još samo u okviru medicine, pa će teško doći do sudaranja.
Jedini problem, ali koji mislim da je nadmašen navedenim pogodnostima, je što ne asocira direktno na engleski izraz.
Evo i mišljenja o tvojim primerima.
Citat:
kada kazemo procesor znacemo da je to racunarska komponenta a kada kazemo obradjivac to ne mora da bude racunarska komponenta.
Tačno, ima još koječega što se u računarskoj terminologiji može podvesti pod „obrađivač“, pa je dobro ostaviti „procesor“.
Citat:
Slicno treba koristiti hard disk i flopi disk a ne tvrdi i meki disk jer kada kazemo hard disk znamo da je to racunarska komponenta a ako kazemo tvrdi disk mozda mislimo na nekakav disk koji je tvrd.
Za „hard disk“ se ne slažem: koji to još „tvrdi disk“ postoji, makar na vidiku? „Tvrdi disk“ jeste vrlo nedvosmislen pojam u računarskoj terminologiji, i nema opasnosti da se to ugrozi, pošto je u pitanju direktan prevod.
Za „floppy disk“ se slažem: već ima raznih drugih „mekih diskova“ (zip), te „flopi disk“ preciznije određuje pojam.
Citat:
Isto tako treba koristiti nemacku rec srafciger umesto odvrtac jer je srafciger odredjenija rec i time nam je onda obogacen jezik i doprinosi laksem sporazumevanju.
Kao što rekoh, tačno, ali zato što se u samom koferu sa alatom može naći još gomila „odvrtača“ pored „šrafcigera“. Da kojim slučajem nema nijednog alata kojim se nešto odvrće osim „šrafcigera“, bio bih za „odvrtač“.
Citat:
Tako mislim da bi trebalo usvojiti i reci web umesto mreza
Da, opet razjašnjava nedoumicu, pošto se i „web“ i „network“ prevodi kao „mreža“. Dodatno, „Web“ se upotrebljava kao skraćeni oblik od „World Wide Web“, pa je i zato potreban poseban pojam, „mreža“ bi bilo suviše opšte.
Samo, ne „web“ nego „veb“ :)
Citat:
brauzer umesto preglednik (cega preglednik?!?)
A čega „brauzer“?! :) „to browse“ upravo znači „pregledati“, „razgledati“ i nema ničeg drugog u računarskoj terminologiji što bi se nazvalo „pregledačem“: „viewer“ je „prikazivač“, „reader“ je „čitač“. Pored toga, opet imamo da „pregledač“ ima jednako slogova, odgovarajući atribut („pregledački“) i glagol („pregledati“). Ne zaboravi, ako bi se usvojio „brauzer“, onda bi došli i pridev „brauzerski“ i glagol „brauzovati“ :)
Citat:
Isto tako mislim da mozemo slobodno koristiti izraz elektronska posta jer svi znaju na sta se misli kada se to kaze. Misli se na email. Znaci isto je.
Može i skraćeno, „e-pošta“. Štaviše, tako imamo i prirodno „e-adresa“ i „e-poruka“ (ili „e-pismo“), što ponekad može poboljšati jasnoću komunikacije.
Citat:
-treci stav je da ne treba izmisljati kovanice da bismo preveli neku stranu rec. U tom slucaju je bolje preuzeti stranu rec. Primer su kovanice mekotvorine i tvrdotvorine umesto softver i hardver koje je N Parezanovic pokusavao da progura. Isto tako je u emisiji na rts-u ubacivao "zadatkovna pruga" i slicno...Ima mnogo razloga zasto to ne treba raditi. Jedan razlog je sto ljudi ne vole te kovanice i tesko ih prihvataju.
Da, izgleda da su kovanice baš omrznute :) Ipak, mislim da ponekad (retko!) treba prihvatiti kovanicu ako je na neki način povezana sa nečim drugim, a svaki drugi prevod bi bio suviše dugačak.
Na primer, ako bi „make“ kao tip programa (kao „texk editor“ ili „picture viewer“) preveli kao „spravljač“, kako bi onda preveli „makefile“? Ne vidim ništa iole kratko, osim „spravifajl“ ili „spraviteka“ :) Naravno, uvek ostaje kao mogućnost par „mejk“ i „mejkfajl“, ali uz probleme koji prate transkribovane izraze (pored toga, ako je usvojena „datoteka“, onda bi bilo „mejkoteka“, što me baš ubija u pojam :)
Citat:
I posle toliko godina i dalje vecina govori fajl umesto datoteka. Zato mislim da je trebalo od pocetka koristiti rec fajl.
„Fajl“ je u prednosti zato što je dobrano kraći od „datoteke“ (1 prema 3 sloga), ali je loše zato što je transkribovana reč. Npr. ne može da se upotrebi kao promenljivi prodev, što u srpskom jeziku izaziva zabunu: „file system“ je „fajl sistem“ ili „fajl-sistem“? S druge strane, nema zabune sa „datotekom“: „datotečni sistem“.
Citat:
Ima jos razloga. Npr. malo je zeznuto tako prevesti enegleski izraz "data file". Da li ga treba prevesti kao "dato datoteka", "data datoteka", "datoteka data", "datoteka podataka", bla bla bla...
A kako bi sa „fajl“? Jedino razumno, kao i u slučaju „datoteke“, je „fajl (datoteka) podataka“ ili „fajl (datoteka) sa podacima“. Odnosno, ne vidim ovo kao neki problem — slažem se da je „datoteka podataka“ za dlaku rogobatnije od „fajl podataka“, ali nema nikakve funkcionalne smetnje.
Citat:
Mislim da bismo usvajanjem ta 3 stava (koja nisu nelogicna i bez osnova) veoma olaksali izbor kod prevodjenja stranih termina.
Meni je vrlo drago da neko razmišlja o objektivnim kriterijumima, a ne samo po principu „Jao pa to je ružno“, „Ali tako se priča u industriji“ i slično.
Predlažem svakom koga iole interesuje sve ovo oko prevođenja da pogleda rečnik o kome Danilo priča (prevod.org/recnik/), pored glasanja za prevode, možete dodavati nove reči, nove prevode za već dodate reči, pa čak i svoje kratko rezonovanje zašto ste ponudili neki prevod.