Pa ko je rekao da imaju? Pitanje je bilo da li danas postoje štedne knjižice, a ti s rekao
Citat:
Informer: Jedina razlika izmedju racuna uz koje se izdaje ili ne izdaje stedna knjizica jeste u stampanju transakcija.
Pa si posle sebe porekao
Citat:
Informer:
- sad dolazimo do orocenih depozita. Koliko ja znam ni jedna banka u Srbiji ne daje platnu karticu cija ce potrosnja biti vezana za partiju orocenog depozita. Zasto? Pa vrlo jednostavno: ta sredstva su orocena i ne mogu se trositi sve do roka dospeca. Za neke orocene depozite je moguce dobiti stednu knjizicu a za neke ne. Zavisi od banke do banke ali definitivno nije tacno da ni jedna "strana" banka to ne nudi.
Znači postoje različiti vidovi štednje, polaganja novca u banku.
I gde sam rekao da "strane banke" ne nude štedne knjižice? Naprotiv, rekao sam da nude ali da ako recimo želiš da izneseš novac iz zemlje legalno, to ne možeš pomoću štedne knjižice ali možeš pomoću neke kartice na koju će ti oni naplatiti proviziju svaki put kada podižeš gotovinu u inostranstvu.
E sad mi ti objasni, u čemu je razlika da li podižem novac sa kartice ili sa štedne knjižice (osim u proviziji), i kakve to veze ima sa privatnošću podataka? Ako sam ja poverio novac međunarodnoj banci, znači da u nju imam poverenja i da želim da mi on bude na raspolaganju svugde gde postoji ta banka. Šta ima mene država da štiti od samog sebe i svog novca?
Uostalom u pitanju su transakcione baze podataka, gde se vrše upiti po potrebi. Oni ne moraju da znaju ni da ja postojim dok se ne pojavim na šalteru sa njihovom knjižicom i željom da podignem svoj novac, ili da ga uložim.
Koja je svrha logoa raznoraznih stranih banaka, ako kao njihov klijent u jednoj zemlji ne možeš da dođeš do svog novca u drugoj kod iste banke? Šta, kao mnogo su im lepi logoi pa su svuda isti čisto iz estetskih razloga?
P.S. Nisam ja nikakav stručnjak za bankarstvo niti imam mnogo iskustva, ali govorim iz perspektive potencijalnog klijenta.
Sell 'crazy' some place else. We're all stocked up here.